O Otoku znanja

1. Što je Otok znanja?

Otok znanja je neprofitna ustanova, osnovana u Republici Hrvatskoj u ožujku 2005. Djelatnost ustanove je promocija znanja i popularizacija znanosti s dopuštenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

2. Što su prijatelji projekta? Što dobivam ako se upišem kao prijatelj? Koja su prava i obveze prijatelja projekta?

Instituciju prijatelja projekta otvorili smo radi sistematizacije brojnih e-mail poruka, pisama i telefonskih poziva u kojima se izražava podrška i nudi suradnja. U ovoj fazi projekta, postati prijateljem projekta znači izraziti simboličku podršku konceptu Otoka znanja, bez bilo kakve obostrane obveze u formalnom smislu. Drukčije kazano, riječ je jednom obliku kantovskog bezinteresnog sviđanja koje dodatno afirmira na načelnoj razini projekt OTOKA ZNANJA. Za institucije u čijim je temeljima transparentnost - poput naše Ustanove - osluškivanje bila javnosti (znanstvene i one najšire) predstavlja izvor eventualne korekcije a i snažan poticaj daljnjem radu. Pozitivan image u svijetu korporacija ne mora i ne može uvijek biti osnovni cilj koji bi bio subordiniran profitnim interesima - za Ustanovu naseg tipa je baš taj ugled u javnosti uvjet opstanka. Projekt OTOK ZNANJA kao koncept, kao ideja pripada svima onima koji su s njim suglasni. Naravno, kada i ako se projekt uspije ostvariti, računamo na suradnju s prijateljima projekta, koji će biti među prvim sudionicima Otoka znanja.

3. Tko upravlja ustanovom?

Ravnatelj Otoka znanja je mr.sc. Domagoj Račić, znanstvenik i istraživač na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Stručnjak je za inovacije, poduzetništvo, korporacijsko upravljanje i poslovnu etiku.

4. Tko jamči stručnost ustanove?

Članovi Stručnog vijeća Otoka znanja. To su: a. Akademik Vladimir Devide, HAZU, Zagreb b. Prof. Dr. Sc. Dino Karabeg, Sveučilište u Oslu, Norveška c. Prof. Dr. Sc.Ivan Koprek, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb d. Akademik Alexandre Antonovich Kovalev, Diplomatska akademija, Rusija e. Dr. Garret FitzGerald, Irsko državno sveučilište f. Prof. Dr. Sc. Yuan C. Lee, John Hopkins University, SAD g. Dr. Sc. Neven Mates h. Akademik Andrija Mutnjaković, HAZU, Zagreb i. Igor Primorac, Hebrejsko sveučilište, Jeruzalem

5. Kako ste privukli ugledne osobe u Stručno vijeće Otoka znanja (osobni kontakti od prije ili uspješno uvjeravanje u misiju/viziju projekta)?

S otprilike pola članova Stručnog vijeća surađivali smo i prije, a ostale smo kontaktirali i predočili im ideju projekta te su nam se potom pridružili.

6. Što je cilj Otoka znanja?

Cilj Otoka znanja je osmisliti i provesti model društva znanja na izoliranom mjestu kao što je otok, na način da se revitalizira jedan od malih hrvatskih otoka uvođenjem novog koncepta razvoja zasnovanog na znanju. Među ostalim, želimo spojiti tradiciju i najsuvremenije tehnologije, izgraditi vrhunski obrazovni centar, zaštiti i unaprijediti okoliš i prirodnu baštinu te stvoriti novi brend Hrvatske kao zemlje tradicije znanja.

7. Zašto je za društvo znanja odabran otok?

Intenzivno učenje i kreativnost često traže povlačenje iz svakodnevice. Mnoga najbolja europska i američka sveučilišta su i danas "otoci znanja" izdvojeni iz vreve velikih gradova. Otok znanja previđa kongresni i obrazovni turizam, u skladu s modernim konceptom "Education & Pleasure" koji označava stjecanje znanja uz užitak. U suradnji i partnerstvu s lokalnom zajednicom, projekt bi se prožeo sa samim otokom i diskretno djelovao na njegov razvoj - putem osiguranja novih kvalitetnih radnih mjesta, ulaganja u infrastrukturu i zaštite prirodne i kulturne baštine.

8. Tko stoji iza Otoka znanja?

Inicijatori osnivanja ustanove su, uz ravnatelja, tri tvrtke zainteresirane za promociju znanja i društva znanja: Multimedijalni programi - Markot.tel, Nacionalni rodoslovni centar - Institut za vrednovanje i promicanje znanstvenih i stručnih postignuća i Zavod za poslovna istraživanja. Ustanova je otvorena struktura - u njoj nema vlasničkih udjela. Imovina tvrtki - inicijalnih osnivača služi isključivo kao jamstvo za obveze ustanove. U ustanovu se mogu uključiti, a očekujemo da će se uključiti, i drugi suosnivači - tvrtke i ustanove koje su spremne provoditi koncept Otoka znanja. Otok znanja u praktičnom smislu čini dvadesetak ljudi, koji u različitom opsegu doprinose njenom radu, te bitno širi krug podupiratelja.

9. Zašto ste osnovali Otok znanja kao neprofitnu ustanovu?

Ustanova jest neprofitna, ali to nije u suprotnosti s interesima tvrtki-osnivača. Riječ je o za Hrvatsku novom obliku društveno afirmativnog poduzetništva koji pomiruje privatne i općekorisne interese. Sličnih primjera ima dosta u cijelom svijetu a ovo je, koliko nam je poznato, prvi takav projekt u našoj zemlji. Tvrtke-osnivači ostvaruju svoje prihode iz suvremenih usluga (softver, telekomunikacije i slično). U pravilu stvaraju veliku dodanu vrijednost, visoke profite uz relativno malu imovinu. Zato za njih ulaganje u neprofitnu ustanovu znači povećanje imovinske mase, a profit se nužno reinvestira u novu imovinu, tako da iz godine u godinu njihova imovinska masa postaje sve veća.

Koločep - otok znanja

1. Zašto je upravo Koločep odabran za otok znanja?

a) lokacija Otok Koločep (ili, kako ga mještani nazivaju, Kalamota) je površine 2,3 km2. Nalazi se u sklopu Elafitskih otoka 3,5 nautičke milje sjeverozapadno od Dubrovnika. Administrativno spada pod Grad Dubrovnik s kojim je dobro prometno povezan, s više dnevnih linija. Putovanje na relaciji Dubrovnik-Koločep traje svega dvadesetak minuta, a ostali Elafitski otoci udaljeni su samo 1 km. Klima na Koločepu je blaga - kontakt s kopnom je onemogućen u prosjeku samo par dana godišnje. Stoga je moguće aktivnosti provoditi tijekom cijele godine. b) infrastruktura Koločep ima riješenu opskrbu vodom i električnom energijom. Postoji tehnička mogućnost kvalitetne i brze telekomunikacijske povezanosti. Umjesto gradnje smještajnih kapaciteta na nekom drugom otoka, ustanova Otok znanja preferira kupnju postojećih kapaciteta (Hoteli Koločep d.d.) c) kulturne i prirodne vrijednosti Uz najvišu točku na 150 metara nadmorske visine, Koločep je otok koji obiluje visokim raslinjem i prekrasnim prirodnim ljepotama kao što je Plava spilja. Na malenom otočiću pokraj Dubrovnika smjestilo se i šest predromaničkih crkvica, antičke iskopine, francuska fortifikacija duž obale... d) revitalizacija otoka Prema Nacionalnom planu razvitka otoka, Koločep spada u skupinu razvojno najzapuštenijih hrvatskih otoka. Na otoku boravi 170 stanovnika, od kojih je 45 zaposleno. Prema poslovnoj projekciji Otoka znanja, broj stanovnika povećao bi se na 530, od kojih bi 165 bilo zaposleno. Gotovo svi novopridošli stanovnici bile bi mlađe osobe s visokim stupnjem obrazovanja što bi poboljšalo dobnu strukturu stanovništva i njihovu zdravstvenu sliku te smanjilo problem siromaštva.

2. Tko/od kuda financira pocetno ulaganje od 22 milijuna HRK?

Sva ulaganja u projektu se financiraju sredstvima tvrtki koje su osnivači Ustanove u formalnopravnom smislu (tj. za njene obveze odgovaraju cijelom svojom imovinom), sredstvima kredita i reinvestiranjem dobiti, a kasnije i pribavljanjem sredstava od donacija (fund-raising) i projekata iz domaćih i inozemnih fondova. Imamo ponude za stručnu i financijsku suradnju nekoliko domaćih i međunarodnih institucija. Sve ovisi o ishodu natječaja ...

3. Vi nudite 200 milijun kn ulaganja, te kao jedan od izvora navodite EU fondove i donacije. To sugerira da ćete ta sredstva tek pokušati dobiti od EU fondova i raznih donacija. Što planirate u slučaju da iz tih fondova i donacije ne uspijete dobiti novac?

Objašnjenje visokih ulaganja je sljedeće. S jedne strane, nudimo povećanje ponude i dodane vrijednosti (edukacija umjesto sezonskog kupališnog turizma), potom produženje rada na cijelu godinu i, konačno, reinvestiranje cijele dobiti (u skladu sa zakonskim obvezama). S druge strane, kao neprofitna ustanova s odgovarajućim kompetencijama imat cemo olakšan pristup razvojnim fondovima (jedan od članova Upravnog vijeca nedavno je uredio knjigu o korištenju EU fondova). Nadalje, iz dosadašnjih aktivnosti članova imamo iskustva u prikupljanju sredstava za donacije za neke od vodećih humanitarnih i drugih organizacija poput Crvenog križa, Caritasa, Europskog pokreta; Terry Fox Run itd., što ćemo koristiti i u funkcioniranju Otoka znanja. Dobar projekt uvijek može privući sredstva. (Nažalost, cjelovit poslovni plan još ne smijemo objaviti zbog uvjeta natječaja.)

4. Tko će stvarno voditi projekt na Koločepu i koliko će biti stalno zaposlenih djelatnika biti?

Projekt bi i dalje vodio uži tim Ustanove, u suradnji s Stručnim vijećem i upravom tvrtke Hoteli Koločep. Dinamika novog zapošljavanja ovisit će o potrebama, jer će dobar dio operativnih zadataka odrađivati zaposlenici tvrtki koje su okupljene u Ustanovi, dio zaposlenici Hotela, a za širenje aktivnosti u smjeru obrazovnog centra tijekom prve godine planiramo novih desetak zaposlenika i veći broj honorarnih suradnika.

5. Tko je i kojim metodama napravio procjenu povećanja prihoda otoka i regije?

Neovisnu procjenu socio-ekonomskih učinaka projekta napravio je Znanstveno-istraživački centar Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Analiza procjenjuje izravne i neizravne učinke projekta na gospodarstvo (napose na dodanu vrijednost i radna mjesta). U obzir se uzimaju očekivani razvoj tvrtke Hoteli Koločep, doprinos koji donosi transformacija hotela u obrazovni centar, te doprinos od poslovanja tvrtki koje bi se preselile na Koločep.

6. Što se misli pod "... sve prema načelima održivog razvoja"?

Kada je riječ o pitanjima održivog razvoja, naš projekt je u potpunosti usklađen sa Zakonom o otocima i Nacionalnim programom razvitka otoka, koje je usvojio Hrvatski sabor. To smo eksplicitno naveli u ponudi.

7. Čini se da je veliki naglasak postavljen na kupnju hotela. Zašto je to toliko bitno za vašu viziju? Dosta stvari možete ostvariti i bez hotela. Jeste li već krenuli u prikupljanje sredstava koja nisu vezana uz hotel, tj. sredstava koja ce omogućiti ostvarenje vaše vizije na otoku u slučaju da hotel bude prodan nekome drugome?

Nakon toliko uloženog truda i entuzijazma, iskreno, teško nam je razmišljati o bilo kojoj drugoj lokaciji. Realizacija projekta na Koločepu ovisi o našem uspjehu na natječaju. Radi se o izrazito malom otoku (2,3 km2), a ako se hotelski objekti iskoriste za 'obični' turizam, alternativnih lokacija jednostavno nema. U slučaju našeg uspjeha na natječaju, Hoteli Koločep bi nastavili funkcionirati kao d.d., pružajući hotelske usluge, pod vodstvom vlastite autonomne uprave (nitko od nas iz Otoka znanja nema ambicije postati direktorom hotela). Ustanova Otok znanja bi imala funkciju organizacije obrazovnih i srodnih programa, za koje bi hotel pružao uslugu smještaja. Također, dobit hotela bi se slijevala u Ustanovu, koja bi je koristila za svoje aktivnosti promicanja znanja (koje su po definiciji 'non-profit'). Naravno da bismo radi opstanka Ustanove morali poslovati pozitivno, ali naša je zakonska obveza reinvestirati sav višak prihoda nad rashodima u osnovnu (neprofitnu) djelatnost promocije znanja - npr. putem organizacije dodatnih programa ili ulaganja u kvalitetu postojećih.

8. Vjerujete li da ćete uza sve "tajkune" s političkim zaledem koji će hotel htjeti kupiti (pogotovo sad kad je to razglašeno u medijima) vi stvarno uspjeti u svome naumu na Koločepu?

Nas posao je prezentirati kvalitetan projekt i 'trčati svoju trku'. Prema drugim kandidatima želimo imati korektan odnos - tj. ne baviti se njima. Očekujemo da stručne službe i Upravni odbor HFP-a procijene koji projekt donosi najviše Hotelima Koločep i otoku u cjelini, i smatramo da tu imamo jake argumente. Imamo sve što imaju drugi, a drugi nemaju ono što imamo mi :)

Znanstveni projekti i suradnja

1. Da li vašu viziju i rad vaše ustanove bazirate na primjeru i uzoru neke druge institucije? Konkretnije, da li u svijetu postoji slična ustanova i slični projekt te koja su njihova iskustva?

Naš koncept je, koliko znamo, originalan, ali, naravno, u njemu ima puno elemenata koje je moguće pronaći i drugim centrima znanja i učenja - npr. Santa Fe Institute, Esalen Institute, Salzburg Seminar, Europski forum Alpbach, IUC, Poslovna skola Bled..... Inspiracija je uglavnom bila neizravna - nismo ništa izravno preuzimali. Smještaj na otoku inspiriran je starom idejom sveučilišta kao mjesta učenja izdvojenog od svakodnevice, koja se ponajviše zadržala u anglosaksonskom svijetu (campusi izvan gradova).

2. Možete li pojasniti prirodu znanstvenih projekata na Koločepu?

Naš projekt se ne zasniva na 'top-down' pristupu (unaprijed definirani projekti za koje bi se tražili 'izvođači'). To bi bilo pretenciozno i kontraproduktivno. Ono sto prvenstveno želimo je stvaranje infrastrukture koja će olakšati realizaciju kvalitetnih ideja drugim pojedincima, skupinama/udrugama znanstvenika i akademskim ustanovama. Smatramo da u Hrvatskoj i svijetu ima dovoljno onih koji će takvu priliku znati iskoristiti i na organski način omogućiti širenje aktivnosti i jačanje prepoznatljivosti Otoka znanja. Pritom svjesno zelimo ići na različitost disciplina, korisnika te pojedinaca i ustanova s kojima cemo surađivati. To pokazuje i sastav našeg Stručnog vijeća, koje će verificirati program aktivnosti (angažirajući po potrebi dodatne stručnjake iz pojedinih disciplina) te osiguravati kvalitetu rada i dostatnu povezanost / sinergiju među programima. Treba izbjeći svaštarenje, ali ne treba se unaprijed odreći niti jedne od potencijalnih skupina korisnika. Kvalitetan i raznolik program može biti samo prednost. Eventualne kolizije treba izbjeći vremenskim razdvajanjem nekompatibilnih programa. Tu vrijedi samo načelo if the shoe fits... Primjerice, na prvi pogled, možda ne bi bilo pametno u isto doba ugostiti djecu-pobjednike osnovnoškolskog kviza znanja i skupinu akademika koji žele u miru raspravljati ili razvijati scenarije o budućnosti Hrvatske. No, možda bi iskustvo takvog međugeneracijskog susreta bilo dragocjeno i jednima i drugima?! O stvaranju i podjeli znanja i iskustava (a to je osnovni posao Otoka znanja) treba misliti izvan ustaljenih kategorija. Vjerujemo da u Hrvatskoj, regiji i inozemstvu postoji kritična masa kreativnih pojedinaca i ustanova koji će u sklopu Otoku znanja naći prostor za sebe i omogućiti funkcioniranje ustanove. Je li ovakav optimizam opravdan? Mi ulažemo vlastiti kredibilitet i resurse u uvjerenju da jest...

3. Spomenuli ste da Otok znanja surađuje s europskim sveučilištima i da računa na suradnju sa Sveučilištem u Dubrovniku. Možete li precizirati u čemu bi se točno sastojala ta suradnja i planirate li suradnju s ostalim hrvatskim sveučilištima? Hoće li svečilište u Dubrovniku time dobiti jedan tip konferencijskog centra?

Imamo kontakte s kolegama sa većine hrvatskih sveučilišta (i stranih akademskih ustanova) i otvoreni smo za suradnju. Većina aktivnosti odvijala bi se u suradnji s odgovarajucima partnerima koji imaju potrebna znanja i mogu osigurati kvalitetu. Već postojeća širina i kvaliteta kontakata s takvim partnerima, od kojih su mnogi među 'prijateljima projekta', jamči da se takva suradnja može realizirati. No, s obzirom na netipične uvjete (natječaj gdje smo pretpostavili da ćemo imati veliku konkurenciju), bilo kakvo formalno partnerstvo bilo bi preuranjeno prije nego što eventualno na natječaju i uspijemo. S obzirom na ograničenost kapaciteta na Koločepu, ne bi bilo moguće organizirati 'masovne' konferencije, ali za znanstvene i stručne skupove ograničenih dimenzija funkcionirali bismo i kao kongresni centar. Naš centar bi također bio bi komplementaran Međunarodnom centru hrvatskih sveučilišta i mogao bi djelovati u partnerskom odnosu s tom ustanovom.

4. Kada će doći do realizacije projekta?

Ukoliko se steknu preduvjeti za realizaciju projekta na Koločepu, cilj nam je do idućeg ljeta odraditi potrebna ulaganja u objekte i infrastrukturu, definirati program i obaviti nužne promotivne aktivnosti. Time bi 2006. postala pilot-godina u kojoj bi krenuli s ograničenim programom seminara i konferencija i tako u praksi testirali cijeli koncept. Do punog spektra predviđenih aktivnosti morat će proteći bar tri godine.

5. Koje su prednosti Koločepa u odnosu na Dubrovnik?

Bit ćemo u mogućnosti ponuditi niže cijene (za jednaku kvalitetu usluge) od usporedivih dubrovačkih hotela. Također, Koločep je za rad konferencija inspirativnije mjesto od nerijetko prekrcanog Dubrovnika, koji ima i kronični problem s prometom. S druge strane, gosti ne bi izgubili ništa od mogucnosti uživanja u samom gradu. Koločep je solidno povezan s Dubrovnikom, a od najbliže točke na kopnu (mjesto Orašac) udaljen je svega nekoliko minuta vožnje brodom, i već ste pred vratima Grada. U skladu s potrebama i mogućnostima, pobrinut ćemo se za što kvalitetniju vezu otoka i Grada.