Koločep je od davnina bio otok ljudi koji su sve stvorili
vlastitim radom; pomorci, koraljari, brodograditelji, ribari, a proizvodili
su i vapno. Na Koločepu su pronađeni brojni dokazi rane naseljenosti.
Općenito je na Elafitima pronađeno puno tragova koji govore da su ljudi
ovdje živjeli još u željezno doba. Mnogo kasnije, Grci i Rimljani ostavili
su trag na otocima koji kao da se nalaze na pola puta između te dvije
velike civilizacije.
Pronađeni su dokazi o rimskoj upravi nad otocima, a vjeruje
se da su već u to vrijeme bili privlačno mjesto za život. Ugodno utočište
predstavljali su Elafiti navodno i za neretljanske gusare, no svoju kasniju
turističku privlačnost ozbiljnije su počeli stjecati kao mjesto za odmor
i ladanje dubrovačkog plemstva i gospode. Svoje ime, "Insulae Elaphite",
odnosno Otočje jelena, Elafiti duguju drevnoj legendi po kojoj je na njima
paslo blago Heliosa, grčkoga boga Sunca. Zvuči primjereno; otoci su poznati
upravo i po velikom broju sunčanih dana, pa su dobili i nadimak "Sunčani
otoci".
Insulae Elaphite, Hellios...
Otok znanja
Prema drevnoj legendi na Koločepu je paslo blago Heliosa,
grčkog boga Sunca.
Pomoću znanosti i te-hnologije, uz očuvanje nasljeđa, brand "Otok
znanja" osigurat će po-novno otoku svjetsku prepoznatljivost.