aa
otok znanja | projekt kalamota | otok koločep | press | Novosti | Forum | Galerija | prijatelji                          ENGLISH
aa
aa
KONCEPT
_Uvod
_Vizija Kalamota
_Život na otoku
_Otok Koločep-Kalamota
_Otok glasne tišine
_Koločep-povratak
____u budućnost
_Turizam-san ljetne noći
_Znanje uz uživanje
_Utočište
_Baština i suvremena
____tehnologija
_Razmeđe civilizacija
_Društvo znanja
_Jamstva uspjeha
 
_Često postavljana pitanja
 
DOKUMENTACIJA
_Po čemu smo različiti ____(PDF, 30 KB)
_Sažetak poslovnog plana ____(PDF, 87 KB)
 
 
 
   
   
Otok Koločep iz zraka — 
iza njega je Grad Dubrovnik.

Koločep je od davnina bio otok ljudi koji su sve stvorili vlastitim radom; pomorci, koraljari, brodograditelji, ribari, a proizvodili su i vapno. Na Koločepu su pronađeni brojni dokazi rane naseljenosti. Općenito je na Elafitima pronađeno puno tragova koji govore da su ljudi ovdje živjeli još u željezno doba. Mnogo kasnije, Grci i Rimljani ostavili su trag na otocima koji kao da se nalaze na pola puta između te dvije velike civilizacije.

Pronađeni su dokazi o rimskoj upravi nad otocima, a vjeruje se da su već u to vrijeme bili privlačno mjesto za život. Ugodno utočište predstavljali su Elafiti navodno i za neretljanske gusare, no svoju kasniju turističku privlačnost ozbiljnije su počeli stjecati kao mjesto za odmor i ladanje dubrovačkog plemstva i gospode. Svoje ime, "Insulae Elaphite", odnosno Otočje jelena, Elafiti duguju drevnoj legendi po kojoj je na njima paslo blago Heliosa, grčkoga boga Sunca. Zvuči primjereno; otoci su poznati upravo i po velikom broju sunčanih dana, pa su dobili i nadimak "Sunčani otoci".


Insulae Elaphite, Hellios...
Otok znanja

Tipičan sunčani dan
na otoku Koločepu.

Prema drevnoj legendi na Koločepu je paslo blago Heliosa, grčkog boga Sunca.
Pomoću znanosti i te-hnologije, uz očuvanje nasljeđa, brand "Otok znanja" osigurat će po-novno otoku svjetsku prepoznatljivost.

  aa< aa<
 
aa aa aa
© Otok znanja, 2005.